REDOVITI PROGRAM – VRTIĆ

Redoviti program provodi se kao cjelodnevni (10-satni) program. Skupine se dijele prema kronološkoj dobi djeteta na jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i vrtićke skupine (djeca od 3. godine do polaska u školu).

Ciljevi redovitih programa su osiguranje dobrobiti za dijete, cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija.

Provodimo redoviti program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji je prilagođen razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima. Ciljevi i zadaće redovitog programa usmjereni su na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta te poticanje cjelovitog razvoja svih funkcija i svih djetetovih aktualnih i potencijalnih sposobnosti i vještina (tjelesnih, intelektualnih, socio-emocionalnih i izražajnih), uz naglašenu komunikacijsku i interakcijsku komponentu.

REDOVITI PROGRAM – JASLICE

Dječje jaslice su jedna od prvih dječjih širih socijalnih sredina. Sve je više male djece koju roditelji povjeravaju dječjim jaslicama i to u dobi od navršene prve do navršene treće godine života, dakle u vrijeme kada je intenzitet rasta i razvoja vrlo izrazit, a dijete ovladalo nekim temeljnim sposobnostima značajnim za kasniji život i djelovanje u ljudskoj zajednici. Jaslice su “produžena ruka” majke i oca. Djeca u jaslicama imaju prilike i mogućnosti naći sve ono što im je potrebno da rastu psihofizički i oblikuju se u socijalnom i humanom pogledu. To znači da pored uobičajene tjelesne njege, jaslice preuzimaju i obvezu pružanja poticaja za razvoj dječjih potencijala; da se svako dijete koje se u njima nalazi potvrđuje kao ljudsko biće u pogodnoj atmosferi sigurnosti i emotivne povezanosti s odraslom osobom; da zadovoljava svoju potrebu za djelovanjem, istraživanjem, prvim načinima istraživanja u društvu druge djece koja će svakom pojedincu biti i dobro došli poticaj.

Temelj procesa njege, odgoja i obrazovanja djece u jaslicama je izmjena odgojnih postupaka odgojitelja (izbor aktivnosti, organizacija prostora i planiranje). No odgoj i njegu djece u jaslicama nije moguće promatrati bez odgoja i njege djece u obiteljskom domu. Suradnja obitelji i institucije je nužna za postizanje optimalnih rezultata. U prikupljanju podataka o djetetu uključeni su roditelji, odgojitelji i drugi suradnici koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, te svi moraju surađivati, biti fleksibilni i otvoreni prema potrebama djeteta. Cijeli se proces njege i odgoja odvija u vanjskim i unutarnjim jasličkim prostorima. To okruženje treba biti sigurno, uredno i primamljivo djeci koja su u središtu cjelovitog pristupa. U takvom jasličkom okruženju djeca će se slobodno kretati i istraživati, vježbati će svoje sposobnosti i vještine; nesmetano će se provoditi aktivnosti, bilo da su inicirane od djece ili odgojitelja. Cjelovit pristup njege i odgoja djece u jaslicama podrazumijeva povezivanje svih sastavnica. Činjenica je da je dijete najvažnije u odgojno-obrazovnom procesu, da je svako dijete različito, ali su sva jednako vrijedna. Ako odrasli koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu poštuju tu činjenicu, u jaslicama će biti kreativna djeca, djeca koja brzo uče i vesele se samostalnim pokušajima.

PROGRAM PREDŠKOLE

Program predškole je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u školu. Provodi se kao integrirani program za djecu koja pohađaju vrtić. Prema preporuci Ministarstva znanosti i obrazovanja djeca s teškoćama i djeca pripadnici romske nacionalne manjine se mogu upisati u program predškole dvije godine prije polaska u školu.

Cilj programa predškole je cjelovit razvoj djeteta, neposredna priprema djece za školu, doprinos njihovoj zrelosti za život i rad kakav ih očekuje u osnovnoj školi (razvijanje sposobnosti i osobina ličnosti, proširivanje iskustva, izgrađivanje saznanja o sebi, stvaranje pozitivne slike o sebi). Naglasak dajemo na poticanje učenja kroz igru, razvoj mišljenja i na kraju samo organizacije.

Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u školu treba steći i unaprijediti:

  • komunikacija na materinskom jeziku- elementarnu komunikaciju na stranim jezicima
  • matematičke kompetencije
  • osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
  • digitalne kompetencije
  • učiti kako učiti
  • socijalne i građanske kompetencije
  • inicijativnost i poduzetništvo
  • motoričke kompetencije

Zadaće:

  • poticanje cjelovitog razvoja odgoja i učenja djece te podržavanje primjerene potpore razvoju kompetencija
  • ostvarivanje individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pristupa kojim se omogućava zadovoljenje različitih potpora djece
  • prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitog zdravlja
  • učenje treba biti proces u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema
  • poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja
  • stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno istraživanje, razvoj razumijevanja, slušanja govora i jezika, odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama
  • kontekstualno učenje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti
  • upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom
  • poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti
  • razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima
  • razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u višejezičnoj međunarodnoj zajednici
  • razvoj osobnih potencijala djece
  • prihvaćanje i poticanje kreativnih izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i izražajnim medijima
  • poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine
  • razvoj socijalnih kompetencija koje omogućuju privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst i na taj način potiču kulturu komunikacije zajedničkog življenja i ophođenja
  • razvoj socio emocionalna veza s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad, preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okruženju
  • poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov život, odgoj i učenje